Socijaldemokratska partija podnijela je Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti člana 5 Zakona o popisu stanovništva u kome se postavlja pitanje o etničkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti građana Crne Gore, kao i o maternjem jeziku.

Poslanički klub SDP-a predložio je Ustavnom sudu da donese odluku da taj član Zakona nije saglasan sa Ustavom.

Potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder rekao je da je spornom odredbom člana 5 Zakona o popisu, gdje se nacionalna zamjenjuje etničkom pripadnošču, narušena ustavnost zakona.
U tom članu Zakona propisano je da će se, između ostalog, prikupiti podaci o etničkoj pripadnosti, kao i o "maternjem jeziku kao prvom jeziku koji se govorio u ranom djetinjstvu u kući".

U SDP-u smatraju da odredba o izjašnjavanju o etničkoj pripadnosti nije u skladu sa Ustavom jer je izostavljena nacionalnost, kao osnovna identitetska odrednica.

"Pojam maternji jezik, kao i ustavni naziv službenog jezika (crnogorski) i jezika u službenoj upotrebi (srpski, bosanski, albanski i hrvatski) dezavuisani su sugestivnom vremenskom odrednicom \'kao prvi jezik koji se govorio u ranom djetinjstvu\' kojom se iz postavljenog pitanja želi dobiti odgovor koji isključuje mogućnost korišćenja Ustavom konstituisanog prava na slobodno izjašnjavanje o maternjem jeziku pod njegovim ustavnim nazivom", naveli su iz SDP-a.

Poslanički klub te partije naveo je da je Ustavom utvrđeno "da se neće smatrati diskriminacijom propisi i uvođenje posebnih mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju".

"Ta odredba Ustava propisuje da je nacionalna ravnopravnost na prvom mjestu zaštite ljudskih prava i sloboda, posebno kada se odnosi na zaštitu od neposredne ili posredne diskriminacije, po bilo kom osnovu. Stoga, zamjena nacionalne pripadnosti etničkom nije saglasna Ustavu Crne Gore", kazali su iz SDP-a.

Ističu i da je Ustavom utvrđeno da se prava i slobode, između ostalog, ne mogu ograničavati po osnovu nacionalnosti i dodaju da je u toj odredbi sadržana razlika između nacionalne i etničke pripadnosti.

"Samo poistovjećivanje pojma \'nacionalnost\' sa pojmom \'etnička pripadnost\' nije saglasna crnogorskom Ustavu. U Ustavu ta dva pojma nijesu iskazani kao identični", navode iz SDP-a.
Oni podsjećaju i na Ustavnu odredbu da je zabranjeno djelovanje političkih i drugih organizacija koje je usmjereno na izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti.
Iz SDP-a napominju da je pravo na nacionalnu pripadnost zaštićena tim zabranama, dok bi se zaštita prava na etničku pripadnost mogla podvesti pod zabranom "izazivanjem druge mržnje i netrpeljivosti".

U Ustavu je utvrđeno da u Crnoj Gori pored manjinskih naroda postoje i druge manjinske nacionalne zajednice što, kako navode iz SDP-a, znači da ne postoje manjinske etničke zajednice, pa se postavlja pitanje da li se Ustavom garantovano pravo na pripadanje nekoj manjinskoj nacionalnoj zajednici uskraćuje osporavanom odredbom Zakona.

Iz SDP-a ističu da je odrednica o nacionalnoj pripadnosti bila na svim do sada održanim popisima stanovništva.
"I da se njenim mijenjanjem i uvođenjem isključivo kategorije etničke pripadnosti, pored toga što je sa ustavno-pravnog aspekta neodrživo, stvara nepotrebna konfuzija, koja može dovesti do popisnog rezultata koji neće na vjerodostojan način iskazati opredjeljenje građana", navodi se u obrazloženju.

Stanovništvu Crne Gore, ako bi se popis sproveo po Zakonu koji ima te sporne odrednice, uskratilo bi se pravo na nacionalno opredjeljenje, koje je Ustavom garantovano i zaštićeno