Vaše ekselencije,

Dear comrades,

Poštovani gosti,

Poštovane dame i drugovi socijaldemokrati,

Naša ljudska prolaznost graničnicima u vremenu pokazuje koliko smo dostojno služili zavjetnim vrijednostima.

Vraćanje nezavisnosti Crnoj Gori bit će graničnik koji nas stalno podsjeća da sloboda ima najveću cijenu za malu državu. Zanavijek su mali osuđeni da više od drugih tvore da bi je sačuvali.

Socijaldemokratska partija Crne Gore krenula je na put osvajanja slobode svjesna da neće biti lakih izazova, a još manje brzih pobjeda. Dokazano je nepovratno, bez nezavisnosti ne može biti građanske, demokratske - evropske Crne Gore u najboljem značenju tog ideala.

Za istoriju je ovih sedamnaest godina tren, a za naše živote najbolje vrijeme koje smo mogli dati. Viđele su naše oči svo zlo koje je u vjekovnim ciklusima pogađalo zapadni Balkan i uništilo nam državu koju smo voljeli. Tužno je, ali o veličini našeg dostignuća najbolje govori nečovještvo koje je u ovom istorijskom sučeljavanju pobijeđeno.

Dobro se stvara, ne dolazi samo i zato je SDP sebe bez ostatka ugradila u evropsku Crnu Goru. I glava i kičma smo bili Reformskih snaga i dobar sluga novog okupljanja oko otpora velikodržavnom projektu i nesalomljivi u pridobijanju Evrope za najveću demokratsku pobjedu u istoriji Crne Gore - referenduma za nezavisnost.

Bili smo i ostali odani domovini, kao manjinski narodi koji su je čuvali i kad  su neki bili zaboravili na nju. Državna nezavisnost vrijedna najvećeg evropskog poštovanja donešena je liderskom nepokolebljivošću Koalicije za Evropsku Crnu Goru - snagom Demokratske partije socijalista i njenog predsjednika i neuništivom vjerom  socijaldemokrata  u Crnu Goru.

 

I PUT U NEZAVISNOST

Poštovani delegati,

U ovaj kongresni period socijaldemokrate su ušle sa apatijom manjinske vlade koja nije mogla efikasno vladati čekajući da neko sa strane kroz mali kabinet ugasi pokret za nezavisnost. Bio je to sinhronizovan napor onih koji su Crnom Gorom htjeli odobrovoljiti nacionalističku aždaju u susjedstvu.

Beznađe kojem je tako sklono političko pisanje u našoj zemlji, više je tražilo krivce no snage da izbjegnemo temeljno spremanu omču. Beogradski sporazum je bio tačka na period propuštenih šansi. Nemoćna je bila Crna Gora da se odupre istim državnim ciljevima Beograda, sa novim demokratskim vokabularom, ali tada koherentnim evropskim naporima da stabilizuju Balkan.

Prava je bila odluka socijaldemokrata da slaba vlada mora pasti i tražiti se mandat za jaku referendumsku vladu od naroda, koji je u svakoj fazi pokazao da je istrajniji i čvršći od svoje elite. Pokazalo se, da je najsigurnije vjerovati u Crnu Goru.

Ti oktobarski izbori 2002. su provjera koja je na svoj način teža bila od one na referendumu. Sirak tužni bez iđe ikoga je bila državotvorna ideja tada - niko da žali ni da pomogne. Ta demokratska pobjeda je obodrila ali ne i opametila političku scenu. Svako je nastavio i u vlasti i opoziciji da čuva neke svoje grešnosti.

Ta prva godina ovog našeg mandata je suštinska slika onog što je pratilo u raznim modalitetima sve Crne Gore dvadesetog vijeka. Servilnost prema Beogradu iz raznovrsnih motiva, od velikodržavnih do onih koje je najbolje opisao Mahmut paša Bušatlija.

Na snažnom sidru velike izborne pobjede krenulo se u misiju bez presedana:

 

• oduprijeti se pritisku da se od državne zajednice napravi država, a on je pojačan dirigovanim opozicionim bojkotom parlamenta;
• obavljati teške reformske zahvate kroz zakašnjeli tranzicioni udar;
• okupiti pro evropsku Crnu Goru; 
• i pridobiti istorijski podijeljenu javnost za demokratsku odluku.

Nužni preduslov uspjeha je bilo dosezanje svog kolosjeka ka Evropkoj uniji. Pokazali smo da umijemo crnogorskim argumentima pridobiti evropsku podršku da preuzmemo u ključnim oblastima nezavisnost da izgrađujemo naše institucije talasom mladosti i smanjimo štetu provedenih godina u državnoj zajednici.

Topili smo uporno tezu da Crna Gora nema kapaciteta za državnost i temeljnu optužbu antidržavnog bloka, da ćemo sporije ka Evropi samostalno. Suštinski, uprkos zajednici koja nas je usporila za nove četiri godine pripremili smo se za postreferendumski ekspres ka Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji. Odoljeli smo i ključnom pritisku da se izađe na neposredne izbore za državnu zajednicu. Socijaldemokrate zbog te odredbe nijesu ni glasale Povelju, a u novembru 2003. smo pokrenuli koalicionu akciju na pripremi evropskih partnera za izbjegavanje tog izbornog bezdana.

Diplomatija je umjetnost obuzdavanja moći i to smo dobro iskusili u godinama državne zajednice. No Crna Gora ne bi ni postojala milenijum da je bila država plahih lidera.

Mjereno evropskim kriterijumima, Crna Gora je u periodu preuzimanja nadležnosti od zajednice krenula ekonomski snažno naprijed. Probudilo je to novu vjeru u Crnu Goru. Koliko god bio mukotrpan rast pokazatelja poboljšanja životnog položaja ljudi: odlukom o putu na sjever, tunelom Sozina, aerodromima, novim školama, profesorskim stanovima, milenijumskim mostom... Uvjeravali smo i sebe i druge - nezavisnost je najuspješniji ekonomski projekat Crne Gore.

Ovaj snažan ekonomski rast je omogućio da pred referendum po prvi put u istoriji, građanin Crne Gore ima veći GDP per capita od građanina Srbije. Pokazalo se da niko ne treba da nas hrani. Narastala je nova Crna Gora sposobna za ekonomsku trku sa svim opasnostima koje donosi još uvijek nedovoljno pripremljem razvoj.

Iako je bilo političkog nerazumijevanja na putu u nezavisnost godinama smo obilato bili finansijski podržavani od Vlade SAD-a, a u posljednjim godinama pred referendum taj primat je preuzela Savezna Republika Njemačka. I Evropska unija je sve oblike finansijske i tehničke pomoći crnogorskim kolosjekom dopremala u Crnu Goru. Prilika je da im se socijaldemokrati na svom najvažnijem skupu iskreno zahvale i ja to činim u vaše ime.

Poštovani učesnici VI Kongresa SDP-a,

Dozvolite mi da ipak ustvrdim, Crna Gora se brojevima ne može valjano izmjeriti. Ime Crne Gore je veće no ona sama.

Kako objasniti da su sprovođene bolne reforme u socijalnim pravima, odlasku kompanija u likvidaciju, restriktivna budžetska politika sa zamrznutim primanjima administracije i  penzionera... A građani, sve odlučnije traže slobodu svoje države.

Kako objasniti da se, vjekovno nametani kompleks, da se nemamo đe u domovini potpuno obrazovati, konačno izbriše samo za tri godine enormnih napora državnog univerziteta. Upisano je u referemduskoj godini po prvi put više studenata sa strane nego što je naših otišlo vani.

Kako objasniti da zdravstvo uštedi više no što platimo liječenje izvan Crne Gore i počne biti primjer za naše okruženje u pojedinim najsloženijim zahvatima ....

To može samo zreo narod, koji vjeruje u svoju državu, koji novim stvaranjima osvaja staru slobodu.

 

Poštovani mladi socijaldemokrati,

Ne zaboravite zrelost generacije, koja je bila dostojna da se suoči sa bolnim izazovima tranzicionog društva, sve razumije i nastavi da hodi ka Evropskoj uniji. Tu na velikim ličnim žrtvama običnih ljudi, je dobijena nezavisna Crna Gora.  

 

Poštovani prijatelji,

Crna Gora je u svom milenijumskom trajanju suštinski samo jednom bila pobijeđena, i to od svojih sinova. Izvanjski uticaj je nejaku demokratiju, identično i na početku 20-og i 21-og vijeka, koristio da legalizuje udar na opstanak države. O tempora o mores isto velikodržavlje i crnogorska snishodljivost.  

Socijaldemokrate su zato snažno krenule da nude sve pa i svoje pozicije u Vladi onim koji su spremni da se vrate pod okrilje domovine. Bilo je i uspjeha kao zajedničko usvajanje Rezolucije o evropskim integracijama ili Deklaracije o Tari, ali suštinski sve je bilo u funkciji sprječavanja građana da dođu do prava da skoro vijek od Versajskog obećanja, odluče na referendumu o svojoj državi.

Pošto su crnogorskim naporom i evropskim interesom izbjegnuti neposredni izbori, ušli smo u završnu fazu ponovnog verifikovanja pravnog okvira za referendum. Ovaj put nijesmo izgubili državu za zelenim stolom. Crnogorski lav je u Veneciji dobio referendumska krila. Najveći međunarodni skup ikad održan u Crnoj Gori - Jesenje zasijedanje Parlamentarne Skupštine OEBS-a, razbilo je temeljnu kampanju opozicije o ratnom referendumu iako je u nju uključen prije plana i novi trojanski konj Beograda -promjene za vraćanje na staro.    

Evropska unija je snažno založila svoj autoritet i kroz visokog predstavnika na čelu referendumske komisije ostvarila najuspješniji referendum o nezavisnosti ikad sproveden. Na ponos i nama i Evropskoj uniji. Imena mnogih koji su nam pomagali moraju ostati još u istorijskoj sjenci, ali ne bez riječi naše zahvalnosti.

O najvećoj demokratskoj pobjedi u milenijumskoj državnosti naše domovine ne možemo dovoljno riječima govoriti, mi kojima je to bilo više od života. Mi koji smo gorjeli u misiji buđenja Crne Gore: kroz Maticu crnogorsku i Islamsku zajednicu Crne Gore i Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu i Forum Bošnjaka i Krug i Monitor i Barski ljetopis i izdavanje kapitalne Skrivene strane istorije i državne simbole i Pokret za nezavisnost i i i,...

Duhovnost koju je multietnička kultura Crne Gore stvarala, bila je hram koji ne čine zidovi no sveti osjećaj slobode u ljudima. Crnogorska kultura nije bila mažena, ali je narasla u svim segmentima. Od pučke, preko pop, do vrhunskih dostignuća slikarstva, književnosti i teatra. Dala je dušu - identitet našoj zemlji.

Slobodna javnost je bila novi glas Crne Gore koji je po prvi put odnio prevagu nad »bratskom« medijskom mašinom.

Poslije godina stida napokon je propjevala domovina svojom majskom zorom. Podignuti crveni barjak je objedinio Berlinsko priznanje i simboliku antiratnog pokreta Crne Gore. Ta sloboda, nadamo se da će znati pjevati evropski, ka što smo mi sužnji pjevali o njoj.   

 

II    NOVA SOCIJALNA EVROPA - CRNA GORA

No, dragi prijatelji, istorija ljubomorno krije koje su konačne pobjede. Što je veća pobjeda, ište i više truda da se oplemeni i učini vrijednom svih žrtvovanja i istorijske mudrosti običnih ljudi. 

Izazovi novog doba nijesu tako ovjenčani lovorom pobjede, ali su uslov da sloboda zanavijek ostane. Stalni napor čeka nas da vrijednosti građanske - socijalne Evrope postanu dio ustavne, inistitucionalne i posebno ekonomske strukture naše zemlje.

To nijesu ciljevi koji će biti tako puni emocija i prepoznavanja kao državnost. Oni traže znanje i istrajnost u globalnom svijetu koji daje neviđene mogućnosti, ali istovremeno prijeti mnogim nesigurnostima. Socijaldemokratske vrijednosti naše velike svjetske familije Socijalističke internacionale upravo zato nikad nijesu bile opšteprihvaćenije. Sloboda, solidarnost i socijalna pravda baština su većine čovječanstva.

Tradicija je malih društvenih zajednica opstajanje na kodeksu solidarnosti. U suštinu ideje socijaldemokratije je ugrađen naš narodni iskaz za pravednost - nije mi krivo na mali no na krivi dio.

Globalno tržište i naša otvorenost koju treba sačuvati, mora biti korigovana mjerama koje će obezbijediti da ekonomski napredak bude praćen socijalnim boljitkom. Socijalni modeli nijesu prepreka nego uslov dugoročnog i stabilnog razvoja. Socijalna kohezija, socijalna i radna prava ostaju dio nacionalne obaveze i u Evropskoj uniji. Onemogućavanje eksplozije nejednakosti, devastacije životnog i radnog okruženja za našu zemlju je novi izazov trajanja.

Prostor koji su nam preci ostavili, izvor je svih bogatstva koje moderna ekonomija usluga i energije, sve više prepoznaje u Crnoj Gori. Najveći ispit je na nama, kako ga oplemeniti, da bi trajno ostao izvor života i ljepote po kojoj se sada prepoznajemo.

 

Socijaldemokrati,

Oživotvorenje auto puta na sjever je ono što će SDP trajno cijeniti, kao naš  temeljni uspjeh. Izgradnja autoputa, pitanje ukupnog razvoja sjevera seli iz političkih floskula u snažni ekonomski interes investitora. Njime će Crna Gora prodisati punim političkim, kulturološkim, ekonomskim, socijalnim plućima. Taj put od naše zemlje čini državu u punom modernom značenju. Državu koja je dobra mati na svakom kutku svoje teritorije, državu koja vraća mali dio onoga što je sjever uložio u njen opstanak, državu koja je i na istoku i na zapadu. Cilj mora biti da prije njime dođemo do granice no jadransko - jonskim do Evropske unije.

 

Poštovani prijatelji,

Velike bitke sada se ne vode na bojnom polju nego u našim spremnostima i sposobnostima da odolimo iskušenjima nedovoljno osmišljenog razvoja i trajnog devastiranja.

Društvo koje stremi punoj demokratskoj zrelosti ne smije sebi dozvoliti:

• nepripremljene strateške odluke, đe prethodnim greškama obrazlažemo potrebu novih;
• razvoj koji leži dominantno na prodaji nekad stvorenog;
• liberalizam koji obilato dotira država;
• prostor koji živi samo ljetnim mjesecima a traži infrastrukturne kapacitete milionske države.

 

Ne smijemo dozvoliti:

• da državne monopole nad prirodnim resursima od vitalnog interesa zamijene privatni.
• da postanemo uvoznici energije iz domaćih izvora....

 

Države koje prije postanu ekonomije znanja ostvarit će stabilan razvoj na duži rok. Početni preduslov je, vladavina znanja kod donosilaca odluka, koji su dobili povjerenje da brinu o opštem dobru.

Nezavisnost nije stvorena samo radi odbrane ljudskih sloboda, nego i radi gazdovanja resursima koji mogu otklanjati debalanse globalnog tržišta koje ih u sebi nužno nosi.

Privatizacija je za nas oduvijek bila sredstvo a ne cilj sam po sebi. Sredstvo kojim treba u bitno novim sistemskim uslovima unaprijediti društveno bogatstvo koje su stvarale generacije. Ona je skoro iscrpila svoju svrhu i sada moramo pokazati da i mi možemo stvarati novo dobro za sebe i generacije koje dolaze.

Crnogorski socijaldemokrati dio su evropskog pokreta koji snažno traži socijalnu Evropu, onog koji traži punu zaposlenost, ulaganje u ljude, socijalni dijalog.

Živi se još uvijek teško, posebno je bolno osiromašenje srednjeg sloja - ljudi koji žive od velikog ulaganja u svoje znanje - od rada, a ne kapitala. Oni imaju mudrost da razumiju procese ali snažno raslojavanje prijeti gubljenju socijalne kohezije i vjere u kontinuirano poboljšanje kvaliteta života. Snaga države temeljno zavisi od spremnosti da se budžetski suficiti preusmjere u obrazovanje, nauku, zdravstvo, penzije, kulturu i državnu administraciju. 

No neke istorijske istine su još tu, kroz riječi starog kralja: «da su mi barem Crnogorci upola vrijedni ka što su mi hrabri«. Opala je nezaposlenost u ove četiri godine na pola. Broj nezaposlenih je sada ravan broju stranaca koji sezonski rade u našoj zemlji. Preduslovi su tu da se nezaposlenost kreće ka procentima u Evropskoj uniji. Treba raditi  i više, da bi bolje živjeli.

U maju smo, drugovi i drugarice socijaldemokrati iz regiona, sklopili Pakt solidarnosti za zapadni Balkan. Znamo da nam je poslije CEFTA sporazuma međuzavisnost još jača i izazovi sve teži. Ustanovili smo da je kraj tranzicije donio ovim prostorima, poslije nacionalističkog, sada reformski populizam. Laka obećanja preporoda uz negiranje svakog pozitivnog kretanja. Populizam spreman da ruši, ali nesposoban da stvara. U Crnoj Gori on ima i onu dodatnu izvanjsku boju i motivaciju.

No Evropska unija nas je naučila, da odmjerenim koracima se obezbjeđuje stabilnost i kontinuirani razvoj. Taj ritam moramo da uhvatimo kako bi smo što prije postali dio istorijskog projekta bez presedana, koji čuva identitete svojih članica, ali im otvara neslućenje prostore za iskazivanje i solidarnost. Ta solidarnost je bila prisutna i u predreferenduskoj godini i snažno se kroz fondove nastavlja i danas. Naša zemlja je sa posljednjeg regionalnog mjesta u evropskim integracijama za samo devet mjeseci skočila na diobu trećeg. Treba li bolji pokazatelj kako smo opravdali dobročinstvo.

U SFRJ smo se uvjerili da i ekonomska superiornost u odnosu na sad već dugogodišnje članove EU, bez demokratije i dobrih institucija ne znači dovoljno ni za goli opstanak.

Puno je truda uloženo u ovih šest godina da se naš sistem ubrzano usklađuje sa acquis communautaire-om. Socijaldemokrati vjerujući u Crnu Goru osmislili su još 2003. profesorski tim za izradu novog Ustava. Dva mjeseca pred referemdum smo ponudili zakon o Ustavotvornoj Skupštini. Inicijativnost mora biti sudbina manjih političkih subjekata ako žele da ostvare osnovne programske ciljeve. Mi smo je posebno imali na izgradnji državotvorne infrastrukture.

Sada je pred nama Ustav koji će utemeljiti državu u evropski vrijednosni sistem,  garantujući ljudska i uzdižući manjinska prava. Uređujući sve vlasti u međusobnoj kontroli i balansu. Identitet građanske države je nepovratno utvrđen na referendumu i nemamo pravo istorijsku odluku 21. maja, ugroziti državničkom nedoraslošću.

Najbolja odbrana Crne Gore je stalno razvijanje demokratije i jačanje institucija. Snaga države trajno raste kroz posvećenost  vladavini prava.

U državi đe je pravičan poredak bio molitva koja se ne može ugasiti, osjetili smo i vrijeme u kojem je dovoljan bio usud imena pa da pravde ne bude. A upravo su manjinski narodi sačuvali pravdu za domovinu Crnu Goru, kada je za njih često nije bilo.

Sada je pred nama cilj prve vrste, da vjera u Crnu Goru bude opet i puna vjera u njenu pravdu. Presuditi svim ratnim zločincima i ugraditi u obrazovanje slike o vremenu onih, koji su nečovještvo pravdali vjerom i nacijom.

Svako vrijeme nosi svoje izazove. Sada je pred nama organizovani kriminal:

• koji izaziva demokratske institucije,
• koji je udario na čuvare sigurnosti građana,
• koji ugrađuje trule daske u sudstvo.

 

Ponosni smo što su socijaldemokrate utemeljili povjerenje u novu policiju i ušli u obračun sa ovom univerzalnom prijetnjom svim demokratijama.

Slaba država ne može biti prepreka nelegalnim interesima krupnog kapitala i organizovanog kriminala. Hrabri su ljudi potrebni da bi se gradile institucije, ali da bi se očuvale potrebno je da sudija, tužilac, policajac ne budu podstanar, ne usudi se iko da im zaprijeti a da ne osjeti snagu države. Nema vladavine prava ako permanentno ne poboljšavamo životna primanja onih koji čuvaju zakon i na prvoj su liniji sukoba sa kriminalom.

Problem sa organizovanim kriminalom je brojačano mali, a suštinski velik i Socijaldemokratska partija - vladajuća koalicija, uz snažnu podršku slobodne javnosti, nastaviće borbu, da pravdu čini stabilnim temeljom nezavisne Crne Gore. Društvo koje je živjelo pravdu kao osnovnu vrlinu, koje je tvorac moralnog kodeksa čojstva i junaštva, ima korijene i za modernu kulturu borbe protiv korupcije i nepravde. To mora postati i dio obrazovnog i kulturološkog sistema naše zemlje.

 

III  SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA

Poštovani delegati VI Kongresa,

 

Socijaldemokratija je dokazala da može predvoditi društvo.

Suština naše politike je liderstvo u državotvornim i reformskim inicijativama.

Oni koji vide dalje su najvjerovatnije najusamljeniji ali to je bila cijena vjernog služenja Crnoj Gori i socijaldemokratiji.

Demokratske pobjede Crne Gore krenule su sa ulaskom SDP u izvršnu vlast. Sa nama se Crna Gora stalno mijenjala na bolje a uvjeren sam i mi sa njom.Vrijednosti koje nosimo nijesu se mijenjale, ali vrijeme u kojim smo ih životvorili imalo je istorijsku dinamiku.

Poslije petog kongresa postali smo punopravni član Socijalističke internacionale, još uvijek jedini iz bivše državne zajednice. Širili smo ideju moderne ljevice pomažući i druge da ulaze u familiju onih koji čuvaju ideje ljevice.

Izgleda nestvarno ali je tačno, na svim istorijskom raskrsnicama donijeli smo prave odluke. Pokazalo se da je koalicija sa Demokratskom partijom socijalista bila pravi istorijski izbor za opstanak građanske i slobodne Crne Gore.

Godinu dana poslije referenduma izgubili smo jedinstvo i emociju iz Pokreta za nezavisnost. Sada je propovijedanje beznađa najatraktivniji javni posao. Ova mlada nezavisnost je dovoljno zrela da otvoreno govori o svojim slabostima, ali nedovoljno mudra da na isti način odslika ostvarenja koja jačaju vjeru Crne Gore u sebe. To zakonomjerno vodi ka dominaciji vrijednosti populizma. On je u stanju da ruši ali ne i da stvara novo dobro. Ta pojava je slijedila i drugdje, kad očigledna opasnost prođe dolaskom slobode. Kumulirane finansijske moći i ljudske prikraćenosti, krenu ka tada manje rizičnoj borbi za vlast, objektivno ugrožavajući ono što su neki od njih stvarali. Politički maksimalizam kao izgovor za pizmu.

Nositi oreol partije koja svojom prošlošću može garantovati i obećanja za budućnost, koja je državotvorna od početka do kraja borbe za nezavisnost, koja je spomenik, koja je sačuvala obraz i u ratnom Sarajevu, Tuzli, Zagrebu...  priznajemo božanska je čast. Ali kao što znate ovđe se uspjesi ne praštaju. Mi smo živi spomenik koji podsjeća mnoge na njihove slabosti, grešnosti, nestabilnosti, poraze. Ista je to škola izvanjske politike koja je ubijala Jugoslaviju a uzimala njeno ime. Treba im ime i ugled SDP-a jer znaju da su sezonskog karaktera. No kako ime Jugoslavije nije sačuvalo onu velikodržavnu tvorevinu tako ni naše ne bi od njih načinilo bolju politiku nego samo još jednu kratkotrajnu obmanu.

Ne znaju tajnu, što nas ne uništi to nas ojača. U ključnom periodu za opstanak države u pola opština nastupali smo samostalno na lokalnim izborima i to pod teškim uslovima  koalicionog nastupa na državnom nivou. Uprkos svemu, između dva kongresa, u  stalnom smo povećanju naše izborne snage na lokalnom nivou za skoro 60 % .

Pitaju li nas to za izborni identitet. Nikad nijesmo bili jedinstveniji i jači.

Socijaldemokrati, naš put se zna.

Pokušaćemo i dalje nepovjerenje i pizme gasiti jasnim ponudama za saradnju na Evro - atlanskim integracijama. Partnerstvo na jačanju vladavine prava, kvalitetnijeg života, snažnog ciklusa pomoći kulturi, obrazovanju, zdravstvu. Partnerstvo na građenju snažne države Crne Gore. Države kredibilnog partnera u NATO-u i uspješnog primjera s Balkana u Evropskoj uniji.

Novo doba nosi mnoge stare opasnosti, da se tek rođena nezavisnost utuli ali i nove složene izazove evropskog takmičenja. Zadatak je modifikovani onaj iz ključnih godina pred referendum. Čuvati i prosvećivati Crnu Goru a sprovoditi evropsku agendu reformi.

Imamo obavezu da radimo naporno i da se nadamo i jurimo favorite u pristupanju Evropskoj uniji. Imamo pravo na san - sljedeći kongres SDP-a u Evropskoj uniji.

Unija je sigurna luka koja će trajno obezbjediti stabilnost namučenom državotvornom biću i dati nam priliku da ostvarimo Crnu Goru kao dio nove socijalne Evrope.

 

Poštovane dame i drugovi socijaldemokrati,

Trajanje ima samo politika stvorena od pravih vrijednosti, nepokolebljive vjere da se nikada ne odustane i velikodušnosti da se pobjede darivaju domovini. Nije zato slučajno da od osnivanja pa do slobode Socijaldemokratska partija je jedini politički subjekt neraskidiv od borbe za nezavisnost svoje zemlje i njenu evropsku budućnosti. Zahvalnost svim, koji su makar dio tog puta proveli sa nama.

 

Poštovani učesnici Kongresa,

Nova Crna Gora ište i nove snage. Dozvolite mi da kao najdugovječniji predsjednik SDP-a ustvrdim, narasta generacijski talas mladosti koji je najveći od onog osnivačkog u SDP-u. Mladi socijaldemokrati su i najbolja potvrda da smo vrijedni vjere u Crnu Goru. Kako rekoh u posljednjoj poruci prošlog kongresa, kakav god bude 21. vijek on neće biti bez nezavisne Crne Gore i Socijaldemokratije.

 

MI VJERUJEMO U TAKVU BUDUĆNOST I CRNU GORU! Živjeli!